| Težina | 1 kg |
|---|---|
| SORTA |
ANDENKEN AN LUD.SPATH ,MME LEMOINE ,MICHEL BUCHNER ,CARPE DIEM ,BEAUTY OF MOSCOW ,BELLE DE NANCY |
SYRINGA VULG.- JORGOVAN
Syringa vulgaris – jorgovan je listopadna grmolika biljka ili niže stablo iz porodice maslina (Oleaceae). Najraširenija je vrsta u svom rodu. Naraste do 7 metara visine, stablo je razgranato, s uspravnim granama. Mlade grane su tanke, gole ili malo žljezdasto dlakave, zelenkaste do maslinasto smeđe. Kora je svijetlosmeđa, hrapava i uzdužno ispucana, ljušti se u trakama. Pupovi su ušiljeno jajasti, postrani su slične veličine i većinom odstoje od grane. Listovi su mu nasuprotni, jednostavni, glatki, goli s obje strane, jajasti, cjelovitih rubova, na osnovi srcasti, prvi vrhu ušiljeni, na licu tamnozeleni, naličje je svjetlije, nalaze se na do 3 cm dugim peteljkama. Cvjetovi su sitni, izraženog i ugodnog mirisa, ljubičastih ili bijelih boja, gusto su skupljeni u grozdaste cvatove duge do 25 cm. Čaška ima 4 srasla lapa, na vrhu s 4 nejednaka zupca, duga je do 2 mm. Latica vjenčića ima 4, bijele su do crvenoljubičaste boje, duge 4-5 mm, srasle u cijev, na vrhu su s 4 zupca. Prašnika ima 2, prirasli su u gornjem dijelu za cijev vjenčić. Cvate u proljeće istodobno s listanjem i rado ih posjećuju brojni kukci. Plod je smeđa čahura, ušiljena na vrhu, dužine oko 1-1,5 cm, puca na dva dijela.
Sadimo ga kao pojedinačno stablo ili kao ukrasnu živicu, u jesen ili početkom proljeća. Odgovara mu sunčano mjesto iako može rasti i na polusjenovitom. Zemlja treba biti plodna, dobro drenirana, vlažna i blago alkalna. Od brige traži periodično orezivanje, najviše zato što podno stabla stvara mnogobrojne šibe koje rastu iz korijena. Zbog istog razloga dobro ga je koristiti za vezivanje terena. Smatra se da više cvjeta ako ga se ne orezuje jer tada intenzivno stvara nove grane, a ukoliko ga se orezuje, najbolje je to činiti nakon cvatnje.
